Dva mozga prikazana na slici pripadaju trogodišnjoj djeci, no ipak je razlika u njihovoj veličini značajna.
Ono što je još značajnije jest to da se čini kako promjena u volumenu i izgledu ovisi o tome kako se prema djetetu odnosila majka ili glavni skrbnik.
Profesor Allan Schore s UCLA-sveučilišta, koji je pridonio velikom broju istraživanja o ovom fenomenu, ističe kako je rast moždanih stanica "posljedica
interakcije djeteta sa glavnim skrbnikom", izvijestio je The Sunday Telegraph.
Mozgovi ovo dvoje trogodišnjaka variraju u veličini u skladu s ljubavlju koju su dobivali od svojih skrbnika. Slika je preuzeta iz rada Brucea D. Perryja
"Childhood Experience and the Expression of Genetic Potential: What Childhood Neglect Tells Us About Nature and Nurture" (Iskustvo iz djetinjstva i izraz
genetskog potencijala: što nam zanemarivanje u djetinjstvu govori o prirodi i skrbi)
To znači da rast djetetovog mozga "doslovno iziskuje pozitivnu interakciju između majke i djeteta. Razvoj cerebralnih sklopova ovisi o tome."
Članak također dodaje kako o odnosu prema djeci u njihove dvije prve godine života ponekad ovisi hoće li dijete kada postane odrasla osoba imati potpuno
funkcionalan mozak.
Ističe kako oštećenje koje nastaje pri zanemarivanju i drugim oblicima zlostavljanja može uzrokovati smanjenu inteligenciju, umanjenu sposobnost empatije
te povećanu podložnost ovisnosti o drogama i nasilnom kriminalu.
Rad odražava otkrića dječjih psihijatara i neuroznanstvenika na Washington University School of Medicine u St. Louisu. U siječnju 2012. godine istraživanja
su pokazala kako djeca školske dobi čije su majke o njima skrbile u ranom razdoblju života imaju mozak s većim hipokampusom.
Hipokampus je ključna struktura važna za učenje, pamćenje i reakciju na stres.
Glavna autorica Joan L. Luby kazala je za Proceedings of the National Academy of Sciences Early Edition (Zbornik radova Nacionalne akademije znanosti –rana
izdanja): "Pronašli smo vrlo snažnu vezu između majčinske skrbi i veličine hipokampusa u zdrave djece."
Dodala je: "Roditelje bi trebalo poučiti kako skrbiti od svojoj djeci i kako ih poticati. To su vrlo bitni faktori u razvoju zdravlja."
Veličina mozga također je bitna u vezi s nekoliko mentalnih oboljenja kao što su primjerice Alzheimerova bolest, depresija i šizofrenija. Prema izvješću
u časopisu Nature Genetics smatra se kako smanjen volumen mozga pridonosi ovim oboljenjima.
Izvor:
The Telegraph
Preuzeto sa: http://www.harfa.hr