Jeste li znali …

list of 8 items

• da mozak ima otprilike 100 milijardi neurona i oni čine samo 10 % mozga, a oko 75 % mozga čini voda

• da mozak odraslog čovjeka teži između 1,3 i 1,4 kg, a veličina i težina nisu povezani s kvocijentom inteligencije

• da pričanje ili čitanje djetetu na glas potiče razvoj mozga

• da smijeh aktivira čak pet različitih dijelova mozga

• da zdrav mozak gotovo nikad ne gubi sposobnost učenja

• da se u trudnoći stvara većina neurona koje ćemo imati u životu

• da dječji mozak pamti glazbu koju je dijete slušalo u majčinu trbuhu

• da mozak nema osjetila za bol.

list end

Taj čudnovati mozak obavlja niz različitih funkcija u našem tijelu i brine o nama. Kada čujemo oštar zvuk, odmah okrećemo glavu u tom smjeru, na najmanji

osjećaj mirisa reagiramo, omogućava nam da suosjećamo s drugima kada im je teško – zapravo nam omogućava preživljavanje. Međutim, postoje i neke razlike

među ljudima: nekima ide bolje rješavanje matematičkih zadataka, a drugi su bolji u pisanju pjesama. Imaju li svi naši mozgovi zapravo neke čudesne funkcije?

Inteligencija je jedan od pojmova koji je povezan s našim mozgom. Možemo je definirati kao sposobnost snalaženja u novim situacijama, sposobnost rješavanja

problema, potencijal, razumijevanje i korištenje apstraktnih pojmova, snalaženje u okolini. Danas postoje brojna određenja inteligencije i njezine podjele,

a i svi mi imamo neku svoju implicitnu teoriju što je to inteligencija. Kvocijent inteligencije (IQ) numerički je pokazatelj rezultata na testu inteligencije,

a prosječan IQ u populaciji iznosi 100 i raspon se kreće od 90 do 110. Većina populacija postiže taj rezultat, a za one koji imaju IQ veći od toga kažemo

da su natprosječno inteligentni.

Ali hoćemo li za nekoga tko je dobar u sportu i postiže iznadprosječne uspjehe također reći da je inteligentan? Druga gledišta govore o postojanju višestrukih

inteligencija: jezična, glazbena, logička, vizualno-prostorna, tjelesna, društvena, osobna (intrapersonalna) i prirodna inteligencija. Različite inteligencije

međusobno se nadopunjuju: dobri slikari trebaju imati razvijenu vizualno-prostornu inteligenciju, ali i tjelesnu, da bi mogli ovladati različitim tehnikama

crtanja ili slikanja.

Također postoji vječno pitanje je li za inteligenciju odgovornije naslijeđe ili okolina? Inteligencija je kombinacija naslijeđa i okolinskih čimbenika,

iskustva i učenja. Međutim, kakav god bio konačan odgovor, poticaji u predškolsko doba svakako utječu na razvoj inteligencije. Djeci prije svega treba

pružiti ljubav, pažnju i brigu da bi razvila osjećaj sigurnosti i da bi se mogla optimalno razvijati. Okolina koja je poticajna, stimulativna, povoljno

će utjecati na dijete. To ne treba shvatiti doslovno nego treba pratiti i interese djeteta. Previše stimulativne aktivnosti mogu štetiti djetetu i stvarati

pritisak.

Dječji mozak je plastičan, što znači da ima mogućnost mijenjanja i prilagođavanja svojih funkcija. U djetinjstvu se stvaraju nove veze i putovi između

postojećih neurona, razvijaju se važni centri u mozgu i odumiru neuroni koji se ne koriste. O mozgu je potrebno brinuti se i tako da se opskrbljuje voćem,

povrćem, orašastim plodovima, dovoljno tekućine, snom…

Dječja igra dobar je način razvijanja djetetovih potencijala. Svaku aktivnost možete pretvoriti u igru, što će biti i korisno za dijete. Sportske aktivnosti

također su dobar izbor.

Pripremila: Ana Mužak, mag. psihologije

Dječji vrtić Mali Istraživač

izvor: http://www.harfa.hr